28 srpnja 2008

Shoshin

Prije otprilike mjesec dana mi je na službenoj promociji dodijeljen crni pojas. Čovjek se u tom trenutku može pitati: A što sad? Kuda dalje? Više se ne mijenja boja pojasa – ovaj će ostati crn sve dok ne izbijeli od upotrebe...

Naš O'Sensei kaže – tek s crnim pojasom postajemo pravi učenici. Intuitivno mislim da razumijem što to znači, međutim vrlo teško mi je to artikulirati s riječima. Nije čak niti bitno da se to u potpunosti artikulira. Ono što smatram vrlo bitnim za svakog mladog (ali i starijeg) Sensei-a jest zadržati Um početnika. Kao što i sam naslov kaže Sho – početnik; Shin – um. Početnički um, um istražitelja je ona snaga koja nas sve, bez obzira na pojas, tjera dalje.

Zašto početnički um? U početničkom Umu postoji nepregledan broj otvorenih mogućnosti dok u umu eksperta postoji samo nekoliko. Um eksperta je jako ograničen. Obično ljudi kažu da je prakticiranje Kempa teško, ali mislim da postoji nerazumijevanje zašto je Kempo težak. Nije Kempo težak zato što imamo teške fizičke vježbe – teške Dachi-e (Shiko, Kiba, Zenkutsu, Kokotsu...itd), puno Gedan Barai-a, Mae Geria-a, Tsuki-a ili stajanja u Ude Tate položaju. Kempo je težak jer je teško zadržati naš Um i Kempo praksu čistom u svom temeljnom smislu. Znatiželjni odnos prema praksi je ono što čini temelj početničkog Uma.

Početnik je otvoren za sve opcije, razmišlja na različite načine i nije ograničen usađenim znanjima koja su mu prenesena tijekom godina prakse. To je kao kad malo dijete otkriva svijet oko sebe, sve je zanimljivo, sve je novo i sve se mora isprobati. To je ono stanje Uma koje bismo, po meni, trebali cijelo vrijeme imati. Bez obzira koliko puta sam napravio Gedan Barai, svaki put ga trebam gledati kao da ga nisam nikad napravio i pokušati iznova shvatiti smisao tog pokreta. Isto vrijedi za bilo koji drugi Kempo pokret.

Ako se puno bavimo meditacijom (a trebali bi zar ne?? :)) onda i tome treba pristupiti na isti način. Bez obzira koliko puta smo meditirali i koja sve znanja i spoznaje imamo uvijek iznova treba pristupiti meditaciji kao početnik.

Ono što nam se događa u životu vrlo lako se može prenijeti i na Kempo praksu, a to je ono što ne želimo. Neka usađena znanja jednostavno nikada ne preispitujemo. Slikoviti primjer je sa kuhanjem pileta u loncu: Pita kćer mamu zašto uvijek odreže batake kada kuha pile? Mama ne zna odgovor i samo kaže da ju je to njena mama naučila. I tako zovu oni baku i pitaju ju isto pitanje. Ne zna niti ona – i nju je tako njena mama naučila. Srećom prabaka je dugovječna žena i pitaju oni prabaku zašto se mora prerezati batak kad se kuha pile? I prabaka naravno odgovori: Zato što mi pile nije stalo u lonac pa sam ga morala skratiti!

Pouka ove pričice je da treba uvijek preispitati neka usađena ili prenesena znanja. Štogod da nam usade u školama, na tečajevima bilo gdje... uvijek zadržati um kćeri s početka pričice – um početnika. Jedino tako možemo odista shvatiti zašto se nešto radi na način na koji se radi i kako je do toga došlo.

I na kraju - bez obzira na naše iskustvo u Kempu (ili životu svejedno...) način na koji pristupamo praksi je smisao Kempa. Pristup treba biti čist i neuprljan Egom "starijeg", "sposobnijeg", "mudrijeg" ili "pametnijeg". Ukoliko smo čistog i neprijanjajućeg Uma početnika, onda je smisao Kempo prakse u velikom dijelu ispunjen. Uvijek ćemo iznova otkrivati nove neistražene sfere Kempo prakse.
Mislim da je to ujedno i odgovor na pitanja koja sam postavio na početku ovog posta. :o)

07 srpnja 2008

Yama i Niyama

U Kempu ljudi tradicionalno kreću s fizičkim vježbanjem. No u Kempu, kao i u ostalim duhovnim tradicijama, navodi se i potreba morala i skladnih odnosa s okolinom, odn. socijalne mudrosti.

Čini mi se da se svakog, pa i Kempo praktičara, može ocjenjivati po dva kriterija - vještini i životnoj mudrosti. I da bi mnogi dobili puno bolju prvu ocjenu nego drugu. To upućuje na ideju da bi bilo zdravo i potrebno u većoj mjeri pozabaviti se s ovim drugim dijelom.

Moral i socijalna mudrost bogato su tretirani u kršćanskoj i svakoj drugoj tradiciji. Mene je zaintrigirala Yoga-tradicija, zbog poznate sklonosti izrazito analitičkom, ali ujedno i sasvim praktičnom pristupu, odn. praktičnim vježbama i zahtjevima.

Zato sam preveo i priložio relevantne dijelove iz jedine knjige o Yogi koju sam našao u kući. Možda će nekog zanimati ili, još bolje, biti od neke koristi (eventualno da se stavi na već pomalo usnuli Kempo-blog).

Mene je zaintrigirala činjenica da su yama i niyama prva (početna) dva od 8 stupnjeva Yoge. Čini mi se da je većina Yoga-učenika (slično kao u Kempu) sklono krenuti s asanama i preskočiti ova početna dva stupnja, uz sasvim neutemeljenu pretpostavku kako su već na početku dovoljno
pametni, mudri i moralni. Nažalost, često je ta pretpostavka vrlo daleko od istine. Također, ljudi smatraju da se tu radi o jednostavnim i lakim zahtjevima, a to nipošto nije točno. Čudno je da će ljudi vrlo rijetko na sličan način pristupati pranayami. Naime, nisu skloni pomisliti da pranayama nije bitna ili zahtjevna jer - već znaju disati.

PRIJEVOD:

Rammurti Mishra: PRINCIPI FONDAMENTALI DI YOGA, Capelli editore, Bologna, 1973


Lezione prima: lo yoga e la sua applicazione (Yoga i njena primjena)

(dio poglavlja koji daje podjelu na 8 Yoga sustava odn. nivoa)

...

Gledano iz jednog praktičnog aspekta, Yoga se klasificira u sljedećih osam točaka:

  1. Yama, kontrola uma i mentalnih valova,
  2. Niyama, poštivanje pravila za postizanje gornjeg cilja,
  3. Asana, razne pozicije za postizanje tog stanja,
  4. Pranayama, pravilno disanje za potpomaganje kontrole uma,
  5. Pratyahara, potpuno opuštanje svakog organa i uklanjanje svijesti,
  6. Dharana, koncentracija svijesti na različite dijelove tijela,
  7. Dhyana, konstantne mentalne sugestije (meditacija op. p.),
  8. Samadhi, stvaranje snage volje i moći svijesti.

...

Lezione ventiduesima: Come controlare le vitarkas (kako kontrolirati vitarke)

One aktivnosti uma koje su negativne i vode razaranju naše osobe, osjećaja, tijela, i uma nazivaju se vitarke. Logički, filozofski, etički, socijalno i pravno dobro razumijemo ove negativne mentalne valove i priznajemo da su katastrofalno štetni za naše postojanje; ipak, zbog njihove snage i hipnotičkog utjecaja, dovedeni smo u situaciju da se krećemo baš sukladno njima. To je dovelo naše vlastito ponašanje u suprotnost s našim istinskim postojanjem i osobnošću. Ovi grubi mentalni valovi nazivaju se vitarke (vi, -protiv, tarka, razum, savjest, logika, mjera, filozofija), jer oni jesu protivni našem razumu, mjeri, logici, filozofiji i životu. Gledano iz jednog praktičnog aspekta, mogu se sažeti u deset grupa, kako slijedi:

  1. Šteta koja se nanosi drugima,
  2. Lažnost, predrasuda,
  3. Krađa,
  4. Nepostojanost,
  5. Akumuliranje novca radi egoističnog zadovoljstva,
  6. Nečistoća tijela, uma i osjećaja,
  7. Nezadovoljstvo,
  8. Egoizam,
  9. Nemar i prestanak učenja,
  10. Želja da se ne djeluje sukladno mudrosti i intuiciji.

Tu je navedeno spomenutih deset grupa, a vi ih možete nadodati koliko želite.

Za kontrolu ovih vitarki, posjedujete dvije božanske sile u vama samima: to su yama i niyama. Yamom se naziva ozbiljna namjera za njihovu kontrolu. Mnogi naši učenici i prijatelji pohađaju Yoga konferencije i tečajeve kako bi upoznali filozofiju Yoge kao hobby ili da zadovolje radoznalost. Oni nemaju nikakvu namjeru da postanu stvarno ozbiljni Yogini, nego ih privlači ideja da budu u centru pažnje na društvenim okupljanjima i među prijateljima, demonstrirajući svoje nadnaravne moći (tako i sama Yoga postaje vitarka, op. p.). Danas mnogi tzv. Yogi doprinose ovoj tendenciji, pridobili su i koriste slavu, komuniciranje i medije. Mnogi učenici i Yoga-entuzijasti šire među prijateljima glas o svojim zapanjujućim uspjesima. Mnogi zapadni gradovi i krajevi puni su takvih čudesa. Ali koliko od tih osoba ozbiljno naginje blagotvornoj kontroli uma i mentalnih valova? To bi vrijedilo istražiti.

Yama označava ozbiljnu namjeru da se kontrolira um. Općenito, svatko površno želi kontrolirati um i posjedovati neke neuobičajene moći, ako je moguće; ali intimniji i dublji dio uma neprestano pravi ustupke koji omogućavaju opstanak vitarki. Kada um čvrsto odluči da kontrolira te valove, njegova pozicija se naziva yama. Yama označava kontrolu, a u potpunosti se postiže kroz ovih pet faza:

  1. Ahimsa: ne ozljeđivati druge fizički, riječima niti mentalno.
  2. Satyam: ponavljati obećanje o prakticiranju istinitosti i o odricanju od laži u našem životu.
  3. Asteyam: ne krasti.
  4. Postojanost, kontrola hormonalnih sila za razvoj tijela, osjećaja i uma razvijajući ojas (esencija hormonalne energije, op. p.)
  5. Aparigraha: ne gomilati novac, ponašajte se kao da ste gospodar vaše imovine. Desetina vaše zarade pripada drugima. Ako doniramo desetinu naše imovine, to je dobro, ali zapravo još ne doniramo ništa, jer to pripada drugima. Kada dajemo više od desetine, tek tada stvarno služimo svijetu. To se naziva aparigraha. Ako bi se zaista prakticirao taj princip, ne bi bilo nikakve potrebe za strah od komunizma. Učenik Yoge mora se angažirati/obvezati da slijedi principe Yoge.

Ovih pet yama osposobljava učenika da kontrolira prvih pet vitarki. Čak i kad imamo ozbiljnu namjeru da kontroliramo naš um, ona neće biti od pomoći ako se ove yame ne prakticiraju svakodnevno i ozbiljno.

Pet niyama koje slijede olakšat će taj put:

  1. Čistoća tijela, osjećaja i srca.
  2. Zadovoljiti se.
  3. Tapasya (strogost/skromnost).
  4. Svadhyaya (učenje Yoga psihologije i filozofije).
  5. Transformacija tijela u vrijedan instrument; požrtvovnost u traženju mudrosti, intuicije i savjesti.

Niyama označava poštivanje (pravila); kako bi vaše namjere ili yame bile uspješne. Ovih pet niyama učeniku pomažu da kontrolira posljednjih pet vitarki.

Za svaku vitarku koju posjedujete možete stvoriti njezinu suprotnost, i učiniti vaš život sretnijim.

Postoji i drugih pet metoda za kontrolu mentalnih valova:

  1. Analiza svakog problema i traženje njegovog rješenja (što ne funkcionira uvijek u slučaju navika).
  2. Neutralnost: promatrajte svoje mentalne aktivnosti kao da ste svjedok, a ne osoba koja djeluje; ne djelujte kao njihov sluga i kontrolirajte sve mentalne valove.
  3. Konstantno ispunjavajte vaš život.
  4. Bhavasamadhi. Zaboravite tijelo i materijalni um, a identificirajte se s višom sviješću.
  5. Brahmi-sthiti. «Ja sam Brahman. Unutrašnji svemir je Brahman. Vitarke za mene nemaju nikakvog značaja.»

Odaberite sustav kojem ćete se najviše moći posvetiti. Ovo je kraj dvadesetdruge lekcije. Ponovo je pročitajte i asimilirajte. Proširite je s vašim komentarom, istražite druge metode. Postupajte u skladu s njima i učinit ćete vaš život sretnijim. Bez prakticiranja yame i niyame nije moguće postići savršenstvo. Prakticirajte ih kako bi kontrolirali vaše vitarke.



KOMENTAR - DUBRAVKO:



Mali komentar vezan uz kršćanstvo. Kada bi ulaznica za kršćana bili ti
temeljni principi, pitanje je tko bi to bio uopće. Ionako svi prigovaraju
kršćanstvu da previše "lažno moralizira".

Ali primjeti nešto. Joga ekipa vrlo inteligentno izbjegava ovakve rasprave
jer bi onda vjerojatno potencijalni vježbači rekli da su zbog toga zbrisali
od kršćanstva. Problem nastaje ako ta ekipa naknadno ne usadi te principe
svojim članovima.